Zašto Švedska treba više smeća ?

Švedska se suočava s problemom kojeg sigurno ne čujete svaki dan – nema dovoljno smeća!

Ova zemlja provodi uspješan program pretvaranja smeća u energiju. Svake godine proizvodi energiju od 2.000.000 tona smeća grijući 810 hiljada domova i osiguravajući struju za još 250 hiljada. Problem je u tome što je švedski sistem gospodarenja otpadom tako učinkovit da samo 4% kućnog smeća završi na odlagalištima. Ostatak se ponovno koristi i reciklira. To ne bi bio problem da Švedska ima dovoljno pogodnog smeća za paljenje kojim bi opskrbljivala svoja energetska postrojenja. Zato se Švedska okrenula svojim susjedima pozvavši ih da se uključe, na iznenađujuć način, u rješavanje problema.

“Švedska je nedavno započela s uvozom oko 800.000 tona smeća godišnje iz drugih dijelova Evrope za korištenje u svojim elektranama. Većina uvezenog smeća dolazi iz susjedne Norveške, kojoj je jeftinije izvesti svoje smeće u Švedsku nego ga spaliti ondje,u svojoj zemlji.”

Uvoz se, međutim, ne obavlja na tradicionalan način. Norveška zapravo plaća Švedskoj da odveze njeno smeće. Zatim, kad ga Švedska spali (i iskoristi dobrobiti toplotne i električne energije), dogovoreno je da Švedska otrovni pepeo koji nastaje kao nusprodukt gorenja izveze natrag u Norvešku, gdje će biti otpremljen na odlagališta.

Kad bi evropske zemlje slijedile primjer Švedske, bi li bile u mogućnosti zarađivati novac izvozeći vlastito smeće?

Kako utvrditi kvalitet zemljišta?

Kako zasaditi i odgajati limun

Limun (lat. Citrus x limon) je kao moćan antioksidans dokazani lijek protiv raznih vrsta bolesti pa i raka, poznato je vijekovima unazad. Limun sadrži 22 antikancerogena jedinjenja, uključujući i prirodno ulje koje usporava i zaustavlja rast tumora.Takođe sadrži supstancu koja sprečava diobu ćelija raka. Bijeli luk i limun su osnovni sastojci starog tibetanskog leka, nastalog prije vise od 2000 godina za koji se zna, da izmedju ostalog, sprečava nastanak tumora. Danas se govori o tome da limun ima najblagotvorniji efekat na ciste i tumore. Povoljno utiče na sve oblike raka a posebno raka pluća, dojke, prostate, debelog creva i pankreasa. Limun je namirnica sa vjerojatno najdužim popisom pozitivnih djelovanja na naše zdravlje.

  

 Limune uglavnom dijelimo na žute i zelene, no to je samo komercijalna podjela, jer rastu na istom drvetu. Zeleni limun se razvija iz proljetnog cvijeta drveta umjetno, namjerno izazvanom sušom koja mora trajati četrdeset dana. Tako dobijen proljetni plod ima tanku, zelenu koru i vrlo sočno "meso". Takav plod podnosi duga putovanja i skladištenje pa je moguć izvoz po cijelom svijetu. Uobičajeni žuti plodovi, koji su uobičajeni na tržištu, rastu na istom drvetu, samo što dozrijevaju zimi. Ovaj način korištenja drveta značajno skraćuje njegov životni vijek, ali kako je vrlo isplativ, vrlo često se koristi.

 

Da biste odgajili limun iz sjemena, treba vam malo znanja i malo više strpljenja. Limunovo sjeme treba osloboditi mesnatog omotača i u plitkom sudu sušiti četiri nedelje u toploj prostoriji. U međuvremenu pripremite pijesak i treset koje treba izmješati u jednakoj srazmjeri i napuniti širu i pliću posudu. Sjeme stavite u zemlju i pokrijte slojem debljine oko jedan centimetar. Obilno zalivajte i starajte se da zemlja uvek bude podjednako vlažna. 

Posuda treba da stoji na temperaturi oko 15 °C. Treba ga poklopiti staklenom pločom, ali se staklo mora brisati svakog dana, jer će se na njemu stalno kondenzovati vodena para. Za klijanje je potrebno nekoliko nedelja. Kada limun nikne, nedelju dana držite staklo malo izdignuto da biljčica očvrsne.

Posle nedelju dana možete ga skinuti. Kada biljčice budu imale šest nedelja, svaku treba pažljivo presaditi u malu saksiju. Pazite da sa zemljom pomješate dovoljno treseta, da bi se oko korijena obrazovao grumen, jer je to kod ovih biljaka dosta teško. Kada biljke porastu, presadite ih u veće sudove. Nemojte razgrtati zemlju da časkom vidite da li je sjeme klijalo!

Ipak, nemojte očekivati da će drveće roditi ako ga ne kalemite, ali uz dobru njegu može da postane veoma lepa i raskošna sobna biljka. Limun voli da se tušira. Ljeti ga treba zalivati, đubriti hranivom za citruse i po mogućnosti iznijeti na vazduh. Ko ima baštu, može ga zajedno sa saksijom ukopati na sunčano mesto. Zimi limun voli svijetle i svježe prostorije, naravno, bez mraza. Zalivajte ga zimi umjereno, tek da se zemlja sasvim ne suši. Ako deo lišća opadne, ne treba se brinuti, to je normalno. U proleće ga orežite, a za vrlo kratko vreme izrašće nove grančice i obrazovaće se lepa žbunasta kruna.

Spas umjesto insekticida

Nemojte se hvatati za hemijska sredstva čim ugledate nekog insekta kako gricka nežne dijelove biljaka i iz listova isisava sok. Prava pomoć može stići i iz carstva životinja, što je i veoma ekološki za našu sredinu.

Kada se pomene pojam korisni insekti, prvo se pomisli na bubamare. One se hrane insektima koji napadaju ukrasne i korisne biljke – a to iz naše perspektive izgleda loše i štetno. Kao i ovaj simpatični gost i druge korisne životinje pod kontrolom drže štetočine, ali ih ne mogu istrebiti, što je prirodno! Biljke ne bi trebalo da tretirate insekticidima jer se tada uništavaju svi insekti, i dobri i loši !!!

Korisne insekte najbolje je da poštedite! Ali to je moguće samo onda kada umete da ih prepoznate. Ovde ćemo vam predstaviti najvažnije :

1. Mušicu najčešće srećemo kao odraslog insekta, koji se hrani nektarom odnosno mednom rosom i sakuplja jaja naslagana na listovima. Sitne izdužene larve usisavaju lisne i štitaste vaši, pauke i gusjenice sa šupljim vilicama, i razvijaju se u bele, loptaste čaure.

2. Pčele, bumbari kao i divlje pčele zauzimaju posebno mesto među korisnim životinjicama. Oni kao oprašivači cvjetnica obezbeđuju dobar rod. To je dovoljan razlog da odustanete od tretiranja biljaka sredstvima za suzbijanje štetočina.

3. Mušica vrataš dugačka je svega 8-15 mm, ali kod prilikom napada na štitaste i lisne vaši privlači pažnju jer munjevitom brzinom pomjera glavu. Njene isto tako brze larve love štetočine sve dok se ne ispupe iz čaure u lutke.

4. Uholaža ima dvostruku prirodu. Njeguje svoje potomstvo (jaja stavlja u mala gnijezda, hrani larve), noću lovi biljne vaši svake vrste, male gusjenice, zemljane mušice – a hrani se i nježnim cvijetnim laticama. Oštećenja nastala izjedanjem neznatna su u poređenju s korisnim efektima koje priređuje ovaj 1,5 cm dugačak insekt.

Kako podstaći cvjetanje ruža

Neiskusni ljubitelji cvijeća se često ustručavaju da orežu biljke, ali to – u suštini – nije tako komplikovan postupak. Odsjecanje precvetalih cvijetova je važno da bi biljka sačuvala energiju.

Odsjecanje precvetalih cvijetova predstavlja, na izvjestan način, i postupak kojim “varamo” prirodu i teramo biljku da proizvede nove cvijetove. Medjutim, time ćemo ukloniti i mesta na kojima se skrivaju nepoželjni insekti a i omogućiti bolje strujanje vazduha. To znači i smanjiti rizik od gljivičnih oboljenja.

 Kod baštenskih i “kontejner” ruža, koje često cvjetaju, nije neophodno samo da se odlomi precvetalo, već i da se cijela cvast odsječe oštrim nožem iznad prvog razvijenog lista. Ruža ponovo izbija iz sledećeg pazušnog pupoljka. Što niže budete isjekli precvetali cvijet, to će krupniji biti sledeći pupoljak na tom mestu. Sorte koje samo jednom cvjetaju bolje je da se ne orezuju, jer najčešće obrazuju šipurke.

Napravite instant paravan

Specijalne konstrukcije ozelenjene bršljanom, vatrenim trnom, grabom ili bukvom uzgajaju se u žardinjerama sa supstratom i u njima mogu da ostanu i na terasi. Ako se odlučite za lovor-višnju, imaćete odličan paravan i tokom zime.

Porodični život na terasi je privatna stvar. Pošto u prodaji možete naći odraslu živu ogradu na metar, visine od 2,2 m, vrlo brzo možete da zaklonite kutak za sedenje. Sledeće roštiljanje biće prijatnije u krugu veselih prijatelja.

Ljeto možete prijatno da provedete i ako se zaklonite biljkama u saksijama poput oleandera, baštenskog hibiskusa, lantane ili citrusa, koji čak mogu da dostignu visinu čoveka.

 

  Zimzelene biljke kao što su bambus, lovor-višnja ili evonimus fantastično izgledaju i u zimskom periodu. 

Uz njih savršeno pristaju tipični baštenski grmovi, kojima nije potrebno sklonište da ih čuvate od mraza preko zime. Ako želite da svake godine nešto promenite, preporučujem vam za sadnju jednogodišnje puzavice, koje gusto rastu uz konstrukcije za uspinjanje i osim toga daju okolini neverovatan kolorit. Nije im potrebno mnogo - redovno zalivanje i povremeno prihranjivanje. A kada prođe sezona sedenja na svežem vazduhu, očas posla se skupe i uklone.

Sačuvajmo naše šume

Jeste li već počeli razmišljati o tome da postanete ekološki svjesni i da počnete brinuti za prirodu koja vam pruža apsolutno sve ? Nemar i neobazrivost može dovesti samo do jos gore i teže situacije, pa je veoma važno trgnuti se i krenuti što prije prema pozitivnim promjenama. Jedna od takvih su naše predivne šume....
Jeste li ikad razmišljati o tome koliko su sječe nepogodne i koliko su se povećale zadnjih nekoliko decenija ? Jednom na predavanju su nam rekli da u toku jednog sata u Brazilu nestane toliko ha šuma, koliko iznosi i sama naša država, Bosna i Hercegovina....Razmislite samo o kojem prostoru je ovdje riječ. 

Nažalost mnogo je onih koji prirodna bogatstva uzimaju zdravo za gotovo, kao i naše predivne šume.. Njihovu važnost je apsolutno teško, odnosno nemoguće izmjeriti. U svijetu postoji mnogo vrsta drveća čijoj obnovi treba do nekoliko stotina godina, i ne mogu se nadomjestiti tek tako... Zato je dobro upitati se koliko je potrebna sječa šuma, i da li se dovoljno vodi računa o posljedicama ?

Razlozi sa sječu su mnogobrojni, od potreba za izradom građevinskog materijala, do upotrebe u domaćinstvu...Šume se sijeku i za dobijanje područja pogodnog za stočarstvo, izgradnju stambenih naselja, ulica, autoputeva,i ostalo..

Šume su posebno važne i potrebne svim životinjama, biljkama pa i samom čovjeku, jer su šume izvor čistog vazduha, vode i hrane. Sječom šuma dolazi i do uništavanja cijele jedne životne zajednice, do poremećaja lanaca ishrane, do prorjeđivanja broja određenih vrsta, migracija vrsta i mnogih drugih negativnih posljedica.

Sa stanovništva pojedinca, svi smatraju da se malo toga može i učiniti. Međutim, zamislite koliko bi pomogli našim šumama kada bi svako od nas, kao pojedinac, jednom godišnje barem zasadio određeni broj drveća? Učinili bi jako mnogo za našu prirodu.

Vrijeme je da se trgnemo, sačuvamo naše šume, i pomognemo prirodi da se regeneriše, jer su naše šume naše najveće blago.