Zašto Švedska treba više smeća ?

Švedska se suočava s problemom kojeg sigurno ne čujete svaki dan – nema dovoljno smeća!

Ova zemlja provodi uspješan program pretvaranja smeća u energiju. Svake godine proizvodi energiju od 2.000.000 tona smeća grijući 810 hiljada domova i osiguravajući struju za još 250 hiljada. Problem je u tome što je švedski sistem gospodarenja otpadom tako učinkovit da samo 4% kućnog smeća završi na odlagalištima. Ostatak se ponovno koristi i reciklira. To ne bi bio problem da Švedska ima dovoljno pogodnog smeća za paljenje kojim bi opskrbljivala svoja energetska postrojenja. Zato se Švedska okrenula svojim susjedima pozvavši ih da se uključe, na iznenađujuć način, u rješavanje problema.

“Švedska je nedavno započela s uvozom oko 800.000 tona smeća godišnje iz drugih dijelova Evrope za korištenje u svojim elektranama. Većina uvezenog smeća dolazi iz susjedne Norveške, kojoj je jeftinije izvesti svoje smeće u Švedsku nego ga spaliti ondje,u svojoj zemlji.”

Uvoz se, međutim, ne obavlja na tradicionalan način. Norveška zapravo plaća Švedskoj da odveze njeno smeće. Zatim, kad ga Švedska spali (i iskoristi dobrobiti toplotne i električne energije), dogovoreno je da Švedska otrovni pepeo koji nastaje kao nusprodukt gorenja izveze natrag u Norvešku, gdje će biti otpremljen na odlagališta.

Kad bi evropske zemlje slijedile primjer Švedske, bi li bile u mogućnosti zarađivati novac izvozeći vlastito smeće?

Kako utvrditi kvalitet zemljišta?

Kako zasaditi i odgajati limun

Limun (lat. Citrus x limon) je kao moćan antioksidans dokazani lijek protiv raznih vrsta bolesti pa i raka, poznato je vijekovima unazad. Limun sadrži 22 antikancerogena jedinjenja, uključujući i prirodno ulje koje usporava i zaustavlja rast tumora.Takođe sadrži supstancu koja sprečava diobu ćelija raka. Bijeli luk i limun su osnovni sastojci starog tibetanskog leka, nastalog prije vise od 2000 godina za koji se zna, da izmedju ostalog, sprečava nastanak tumora. Danas se govori o tome da limun ima najblagotvorniji efekat na ciste i tumore. Povoljno utiče na sve oblike raka a posebno raka pluća, dojke, prostate, debelog creva i pankreasa. Limun je namirnica sa vjerojatno najdužim popisom pozitivnih djelovanja na naše zdravlje.

  

 Limune uglavnom dijelimo na žute i zelene, no to je samo komercijalna podjela, jer rastu na istom drvetu. Zeleni limun se razvija iz proljetnog cvijeta drveta umjetno, namjerno izazvanom sušom koja mora trajati četrdeset dana. Tako dobijen proljetni plod ima tanku, zelenu koru i vrlo sočno "meso". Takav plod podnosi duga putovanja i skladištenje pa je moguć izvoz po cijelom svijetu. Uobičajeni žuti plodovi, koji su uobičajeni na tržištu, rastu na istom drvetu, samo što dozrijevaju zimi. Ovaj način korištenja drveta značajno skraćuje njegov životni vijek, ali kako je vrlo isplativ, vrlo često se koristi.

 

Da biste odgajili limun iz sjemena, treba vam malo znanja i malo više strpljenja. Limunovo sjeme treba osloboditi mesnatog omotača i u plitkom sudu sušiti četiri nedelje u toploj prostoriji. U međuvremenu pripremite pijesak i treset koje treba izmješati u jednakoj srazmjeri i napuniti širu i pliću posudu. Sjeme stavite u zemlju i pokrijte slojem debljine oko jedan centimetar. Obilno zalivajte i starajte se da zemlja uvek bude podjednako vlažna. 

Posuda treba da stoji na temperaturi oko 15 °C. Treba ga poklopiti staklenom pločom, ali se staklo mora brisati svakog dana, jer će se na njemu stalno kondenzovati vodena para. Za klijanje je potrebno nekoliko nedelja. Kada limun nikne, nedelju dana držite staklo malo izdignuto da biljčica očvrsne.

Posle nedelju dana možete ga skinuti. Kada biljčice budu imale šest nedelja, svaku treba pažljivo presaditi u malu saksiju. Pazite da sa zemljom pomješate dovoljno treseta, da bi se oko korijena obrazovao grumen, jer je to kod ovih biljaka dosta teško. Kada biljke porastu, presadite ih u veće sudove. Nemojte razgrtati zemlju da časkom vidite da li je sjeme klijalo!

Ipak, nemojte očekivati da će drveće roditi ako ga ne kalemite, ali uz dobru njegu može da postane veoma lepa i raskošna sobna biljka. Limun voli da se tušira. Ljeti ga treba zalivati, đubriti hranivom za citruse i po mogućnosti iznijeti na vazduh. Ko ima baštu, može ga zajedno sa saksijom ukopati na sunčano mesto. Zimi limun voli svijetle i svježe prostorije, naravno, bez mraza. Zalivajte ga zimi umjereno, tek da se zemlja sasvim ne suši. Ako deo lišća opadne, ne treba se brinuti, to je normalno. U proleće ga orežite, a za vrlo kratko vreme izrašće nove grančice i obrazovaće se lepa žbunasta kruna.

Spas umjesto insekticida

Nemojte se hvatati za hemijska sredstva čim ugledate nekog insekta kako gricka nežne dijelove biljaka i iz listova isisava sok. Prava pomoć može stići i iz carstva životinja, što je i veoma ekološki za našu sredinu.

Kada se pomene pojam korisni insekti, prvo se pomisli na bubamare. One se hrane insektima koji napadaju ukrasne i korisne biljke – a to iz naše perspektive izgleda loše i štetno. Kao i ovaj simpatični gost i druge korisne životinje pod kontrolom drže štetočine, ali ih ne mogu istrebiti, što je prirodno! Biljke ne bi trebalo da tretirate insekticidima jer se tada uništavaju svi insekti, i dobri i loši !!!

Korisne insekte najbolje je da poštedite! Ali to je moguće samo onda kada umete da ih prepoznate. Ovde ćemo vam predstaviti najvažnije :

1. Mušicu najčešće srećemo kao odraslog insekta, koji se hrani nektarom odnosno mednom rosom i sakuplja jaja naslagana na listovima. Sitne izdužene larve usisavaju lisne i štitaste vaši, pauke i gusjenice sa šupljim vilicama, i razvijaju se u bele, loptaste čaure.

2. Pčele, bumbari kao i divlje pčele zauzimaju posebno mesto među korisnim životinjicama. Oni kao oprašivači cvjetnica obezbeđuju dobar rod. To je dovoljan razlog da odustanete od tretiranja biljaka sredstvima za suzbijanje štetočina.

3. Mušica vrataš dugačka je svega 8-15 mm, ali kod prilikom napada na štitaste i lisne vaši privlači pažnju jer munjevitom brzinom pomjera glavu. Njene isto tako brze larve love štetočine sve dok se ne ispupe iz čaure u lutke.

4. Uholaža ima dvostruku prirodu. Njeguje svoje potomstvo (jaja stavlja u mala gnijezda, hrani larve), noću lovi biljne vaši svake vrste, male gusjenice, zemljane mušice – a hrani se i nježnim cvijetnim laticama. Oštećenja nastala izjedanjem neznatna su u poređenju s korisnim efektima koje priređuje ovaj 1,5 cm dugačak insekt.

Kako podstaći cvjetanje ruža

Neiskusni ljubitelji cvijeća se često ustručavaju da orežu biljke, ali to – u suštini – nije tako komplikovan postupak. Odsjecanje precvetalih cvijetova je važno da bi biljka sačuvala energiju.

Odsjecanje precvetalih cvijetova predstavlja, na izvjestan način, i postupak kojim “varamo” prirodu i teramo biljku da proizvede nove cvijetove. Medjutim, time ćemo ukloniti i mesta na kojima se skrivaju nepoželjni insekti a i omogućiti bolje strujanje vazduha. To znači i smanjiti rizik od gljivičnih oboljenja.

 Kod baštenskih i “kontejner” ruža, koje često cvjetaju, nije neophodno samo da se odlomi precvetalo, već i da se cijela cvast odsječe oštrim nožem iznad prvog razvijenog lista. Ruža ponovo izbija iz sledećeg pazušnog pupoljka. Što niže budete isjekli precvetali cvijet, to će krupniji biti sledeći pupoljak na tom mestu. Sorte koje samo jednom cvjetaju bolje je da se ne orezuju, jer najčešće obrazuju šipurke.

Napravite instant paravan

Specijalne konstrukcije ozelenjene bršljanom, vatrenim trnom, grabom ili bukvom uzgajaju se u žardinjerama sa supstratom i u njima mogu da ostanu i na terasi. Ako se odlučite za lovor-višnju, imaćete odličan paravan i tokom zime.

Porodični život na terasi je privatna stvar. Pošto u prodaji možete naći odraslu živu ogradu na metar, visine od 2,2 m, vrlo brzo možete da zaklonite kutak za sedenje. Sledeće roštiljanje biće prijatnije u krugu veselih prijatelja.

Ljeto možete prijatno da provedete i ako se zaklonite biljkama u saksijama poput oleandera, baštenskog hibiskusa, lantane ili citrusa, koji čak mogu da dostignu visinu čoveka.

 

  Zimzelene biljke kao što su bambus, lovor-višnja ili evonimus fantastično izgledaju i u zimskom periodu. 

Uz njih savršeno pristaju tipični baštenski grmovi, kojima nije potrebno sklonište da ih čuvate od mraza preko zime. Ako želite da svake godine nešto promenite, preporučujem vam za sadnju jednogodišnje puzavice, koje gusto rastu uz konstrukcije za uspinjanje i osim toga daju okolini neverovatan kolorit. Nije im potrebno mnogo - redovno zalivanje i povremeno prihranjivanje. A kada prođe sezona sedenja na svežem vazduhu, očas posla se skupe i uklone.

Sačuvajmo naše šume

Jeste li već počeli razmišljati o tome da postanete ekološki svjesni i da počnete brinuti za prirodu koja vam pruža apsolutno sve ? Nemar i neobazrivost može dovesti samo do jos gore i teže situacije, pa je veoma važno trgnuti se i krenuti što prije prema pozitivnim promjenama. Jedna od takvih su naše predivne šume....
Jeste li ikad razmišljati o tome koliko su sječe nepogodne i koliko su se povećale zadnjih nekoliko decenija ? Jednom na predavanju su nam rekli da u toku jednog sata u Brazilu nestane toliko ha šuma, koliko iznosi i sama naša država, Bosna i Hercegovina....Razmislite samo o kojem prostoru je ovdje riječ. 

Nažalost mnogo je onih koji prirodna bogatstva uzimaju zdravo za gotovo, kao i naše predivne šume.. Njihovu važnost je apsolutno teško, odnosno nemoguće izmjeriti. U svijetu postoji mnogo vrsta drveća čijoj obnovi treba do nekoliko stotina godina, i ne mogu se nadomjestiti tek tako... Zato je dobro upitati se koliko je potrebna sječa šuma, i da li se dovoljno vodi računa o posljedicama ?

Razlozi sa sječu su mnogobrojni, od potreba za izradom građevinskog materijala, do upotrebe u domaćinstvu...Šume se sijeku i za dobijanje područja pogodnog za stočarstvo, izgradnju stambenih naselja, ulica, autoputeva,i ostalo..

Šume su posebno važne i potrebne svim životinjama, biljkama pa i samom čovjeku, jer su šume izvor čistog vazduha, vode i hrane. Sječom šuma dolazi i do uništavanja cijele jedne životne zajednice, do poremećaja lanaca ishrane, do prorjeđivanja broja određenih vrsta, migracija vrsta i mnogih drugih negativnih posljedica.

Sa stanovništva pojedinca, svi smatraju da se malo toga može i učiniti. Međutim, zamislite koliko bi pomogli našim šumama kada bi svako od nas, kao pojedinac, jednom godišnje barem zasadio određeni broj drveća? Učinili bi jako mnogo za našu prirodu.

Vrijeme je da se trgnemo, sačuvamo naše šume, i pomognemo prirodi da se regeneriše, jer su naše šume naše najveće blago.

Izumiranje vrsta

Naša velika plava lopta puna je biloške raznolikosti. Pogledate li samo drvo života uočit ćete mnogostruke grane koje se šire sve dalje i dalje, a kada bismo krenuli na to drvo upisati svaku i najmanju podvrstu i podrod dobili bismo sistem neviđenih razmjera.

Panda, Foto: Hung Chung Chih/Shutterstock

Međutim, je li biološka razniolikost na planetu neiscrpna? Svakako da nije. U 21. vijeku suočeni smo sa šokantnom činjenicom koja oduzima dah kada prvi puta na nju naiđete. Samo u ova 24 sata izumrijet će širom svijeta 150 vrsta i tako iz dana u dan. Jesmo li, kao jedina bića na planeti koja imaju moć usporiti ili zaustaviti ovaj negativni trend, podbacili ili se tek budimo iz dubokog sna u kojem nismo bili ni svijesti svog uticaja na ravnotežu ekosistema?

Vratimo se na tren na razgranato drvo života. Nije li nelogično rezati upravo granu na kojoj sjedimo? Upravo to i činimo jer ćemo se naći u situaciji gdje za rastuće svjetsko stanovništvo više neće biti hrane. I danas se već borimo sa problemom gladnih i onih koji nemaju pristup čistoj slatkoj vodi sigurnoj za piće.

Iako je već Darwin govorio o opstanku najjačih i najprilagođenijih, nije na ovo mislio. U njegovom svijetu prirodnog odabira opstaju najjači od određene vrste čime se osigurava nastavak vrste sa najboljim mogućim osobinama koje može imati. No ni najjači ris, takođe jedna od uroženih vrsta, ne može se nositi sa dramatičnim smanjanjem staništa ili golemim zagađenjem.

Elsa Nickel iz njemačkog Saveznog ureda za životnu sredinu naglasila je  kako je ugroženo čak  jedna trećina svih biljnih i životinjskih vrsta. Izumiranje ovih razmjera može se usporediti samo sa periodom masivnog izumiranja dinosaura. Možda se ipak radi o prstu prirode koji čisti stare vrste kako bi napravio mjesta za nove ali čini se da je najbitniji prst ovdje ipak ljudska intervencija. Vrijeme je da se počnu donositi bolje i pametnije odluke kako se ne bismo jednoga dana našli kao Pale sam na svijetu, naravno ako u procesu ne uništimo i sami sebe.

Ušteda energije i pametna potrošnja

Ono što svi već odavno znaju, a neki i primjenjuju, štednja je na sijalicama, međutim možete učiniti i mnogo više. Istraživanja su pokazala da se mjesečno može uštediti mnogo novca te smanjiti emisija štetnih tvari koje odlaze u atmosferu. Način je jednostavan. Isključivanjem kućnih aparata koje ne koristite, uštedićete mnogo novca jer smanjujete potrošnju električne energije.

Mnogi će reći da je komplikovano svaki put isključivati uređaje iz struje. Zbog toga se na tržištu pojavljuju uređaji poput “Bye bye Standbye” i “Stanbye Buster” na koje se priključe kućni aparati (DVD playeri, televizori, kompjuteri, printeri i ostala čuda tehnike) pa se jednom tipkom na daljinskom upravljaču ugase odjednom svi uređaji. Pokretači ove ideje uvjereni su da će ove uređaje mnogi prihvatiti jer vjerojatno žele voditi brigu o životnoj sredini i štednji, ali im se ne da svaku veče hodati po kući i gasiti aparate.

Također je poznata činjenica da ćete, ukoliko frižider ili perilicu suđa platite više, a svojstvena joj je manja potrošnja energije, u budućnosti uštedjeti više novca i brzo vratiti uloženi.

Dobrom izolacijom zidova i prozora nećete dozvoliti toplini da izlazi iz vašeg doma, pa ćete tako smanjiti račun za grijanje. Radijator, koji većina ima kod kuće, širi toplinu oko sebe i iza sebe, a ne od sebe, pa su se tako stručnjaci dosjetili i uređaja “Radiator Booster” koji će zadržati višak topline, te ju naknadno proširiti prostorom kada bude potrebno.

Stari bojleri takođe ne čine dobro vašem kućnom budžetu pa je zato smišljen uređaj koji ugrađen na bojler skuplja toplinu prilikom grijanja vode, te ju ponovno kasnije iskorištava za istu svrhu.

Svako sam kroji kućni budžet i makar nekomu ušteđeni novac ne znači ništa trebao bi bar razmišljati o životnoj sredini i budućnosti svoje djece. Vrijeme je da ljudi počnu mijenjati svoje navike te zamijene stare i dotrajale aparate novima. Nemojte ostavljati punjač uključen u struju nakon što ste napunili mobitel, gasite svjetlo ako niste u prostoriji, ne punite baterije ako nisu ispražnjene do kraja te pokušajte svaki dan isključiti aparate ne ostavljajući ih na “stand by”.

Recikliranje, koliko je važno ?

U vrijeme kada je priroda sve više ugrožena neodgovornim ponašanjem barem svakog drugog čovjeka te velikog dijela vodećih kompanija u svijetu, posebno je važno razmišljati o načinima kako ublažiti sve veću štetu koju nanosimo prirodi oko sebe te na taj način indirektno ugrožavamo i sebe. Recikliranje je jedan od načina i od velike je važnosti za očuvanje planete.

Reciklirani papir

Recikliranjem se osigurava smanjenje deponijskog prostora, štednja skupe energije, smanjenje onečišćenosti energije, vode i tla te očuvanje prirode.

Recikliranje je poznato kao odvajanje materijala iz otpada nakon čega se ponovo koristi. Podrazumijeva sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda. Prije procesa recikliranja važno je odvojiti otpad kako treba.

Svako kućanstvo mora imati organizovan način odlaganja otpada u posebne kante. To znači da se neće miješati otpaci, nego će se svrstavati obzirom na porijeklo. Hrana će ići u posebnu kantu, kao papir, boce, plastika i sve ostalo.

U recikliranje ide sve što se može ponovno iskoristiti. Jeste li znali da reciklažu možete i vi sami primjenjivati čak i bez velikih centara. Dovoljno je samo ono što više ne koristite pokloniti nekom drugom. Puno je korisnije pokloniti odjeću onome kome treba nego je samo baciti.

Spremanje komposta od organiskih otpadaka još je jedan oblik recikliranja. Logično je za zaključiti kako bez recikliranja nije moguće zamisliti normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu. Naša priroda treba još jednog saveznika više.

Najpoznatije reciklaže su one koje se odnose na papir, plastika i staklo. Staklo se preoblikuje i čisti nakon čega se energija pohranjuje u kremenom pijesku. Iz plastike se ponovo dobija plastika niže kvalitete za potrebe industrije.

Na taj način se štedi nafta. Od papira se stvaraju novi proizvodi nižeg kvaliteta, ali koji se i dalje mogu koristiti. Dobro je informisati se o reciklažnim dvorištima, gdje se nalaze i kako se sve mogu iskoristiti.

Hidroelektrane i uticaj na životnu sredinu

Provedene su mnoge rasprave na temu uticaja hidroelektrana na životnu sredinu. Pokazalo se da male hidroelektrane nemaju negativan uticaj dok velike hidroelektrane u velikoj mjeri ne samo što utiču na sredinu, nego i dovode do značajnih promjena u ekosistemu, a koje se odnose na povećanu emisiju metana te uticaja na slatkovodni život.

Što je hidroelektrana? Radi se o postrojenjima koji su napravljeni kako bi se energija vode pretvorila u kinetičku energiju, zatim u mehaničku energiju te kasnije u električnu energiju u generatoru. Postoje male i velike hidroelektrane, a koje se najviše razlikuju po uticaju koje imaju na životnu sredinu.

Za razliku od malih, velike hidoelektrane predstavljaju velike građevine u svijetu, a koje u značajnoj mjeri utiču na svijet oko njih. Nažalost prema zadnjim saznanjima pokazalo se kako je kod gradnje “Tri klanca” koja se nalazi u Kini, poplavljeno oko 29 milijuna četvornih kilometara zemlje, a raseljeno je preko milion stanovnika.

Posljedice koje će uslijediti kasnije bit će puno veće, a sve zbog umjetnog jezera u kojem će se jednog dana nakupiti sva prljavština potopljenih gradova, a time i ogromna količina smeća koju su ti gradovi povukli sa sobom. To su velike količine otpada i svega ostalog što će se pohraniti u zemlju i tako dugoročno zapečatiti sudbinu ne samo Kine nego i šire.

Kod malih hidroelektrana u cjevovodima se nakuplja velika količina vode koja se kasnije postavlja kao glavni izvor energije. Turbine i električni generatori koji su važni za rad hidroelektrana postavljeni su tako da ne ugrožavaju izvore pitke vode i istovremeno proizvode neophodnu električnu energiju.

Jeste li znali da pojam hidroelektrane ovisi o tome u kojoj se zemlji nalazi? Način na koji će se gledati na hidroeletranu ovisi o tome koji su njeni standardi te o morfološkim i topografskim lokacijama i stepenu tehnološkog razvoja te ekonomskim standardima zemlje.

Male hidroelektrane imaju toliko prednosti da bi bilo najbolje kada bi postojale samo one za razliku od velikih. Nemaju visoke cijene održavanja, negativan utjecaj na ekosistem kao ni trošak distribucije električne energije. Kada je u pitanju očuvanje životne sredine, onda treba glasati za sve ono što će u najmanjoj mogućoj mjeri naštetiti Zemlji.

Otapanje polarnih kapa

Znate li kada su započela mjerenja o širenju leda na području Antarktika? Mjerenja su počela 1979. godine kada je zabilježena najveća količina leda na spomenutom području. Izmjerena je nevjerojatna površina leda preko 18 milijuna kvadratnih kilometara. Sasvim suprotna stvar je zabilježena na Arktiku gdje se led topi nevjerojatnom brzinom.

Scenariji koje su iznijeli vodeći svjetski stručnjaci nisu nimalo dobri. Čovjek je svojom nemarnošću i nepoštivanjem prema prirodi doveo do neugodnih pojava u okolini koja mogu uticati na normalan način života svakog pojedinca.

Utvrđeno je kako će se nastaviti otapanje polarnog leda dok će se na polovima istovremeno nastajati novi led. Dobro je znati kako će se otapanje događati brže od samog stvaranja novog leda, jer je za formiranje leda potrebno puno više nego za otapanje. U procesu nastajanja leda učestvuje više faktora i samim time je nerealno očekivati kako će nastajati istom brzinom.

Novim polovima je potrebno puno više vremena i to cijeli vijek kako bi se u potpunosti oformili, a postojeći su usmjereni prema Suncu zbog čega se tope nevjerojatnom brzinom. Otapanje polova stvara lančanu rekaciju, pa se zbog spomenute pojave povećava nivo mora u cijelom svijetu, oko 200 metara u samo dvije godine.

Na temelju provedenih analiza znanstvenici su se složili kako će svi oni koji žive ispod ovog nivoa morati cijelo vrijeme seliti, zbog učestalih poplava te zbog močvarnih područja koja će se pretvoriti u jezera.

Svi oni koji razmišljaju o mjestu preseljenja, morali bi uzeti u obzir područja koja će se nalaziti iznad vode. Bit će to vrijeme kada će mali dio kopna okruživati beskonačno plavetnilo. Sjećate li se filma “Vodeni svijet”?

Bez obzira na sve znanstvenici još uvijek ne mogu objasniti uzroke vjetrova zbog čega se led okreće većom brzinom nego što bi trebao. Pojedini smatraju da uzrok jakim vjetrovima leži u ozonskoj rupi koja se nalazi iznad Južne hemisfere, a koja mijenja strujanja iznad Antarktika i na taj način tjera oblake na područje Južnog pola.

Predivno: Pas spasio mačiće iz smeća

Životinje često ispravljaju greške koje ljudi prave, učeći ih lekcijama humanosti i saosećanja prema slabašnim bićima u nevolji. Jedan napušteni pas oduševio je svet kada je spasio iz smeća leglo mačića koje su ljudi tamo ostavili da uginu.

Pas po imenu Banze, koji je veći dio svog života proveo na ulici, pronašao je u smeću mačiće kojima niko nije želeo da pruži dom i šansu da prežive. Ne samo da ova dobra kuca nije osjetila neprijateljstvo prema nemoćnim malim stvorenjima, već je odlučila da učini dobro delo i odnese mališane kući, gde će moći da dobiju pomoć.

Banze je odneo šest mačića u svoju kuću u Sao Paolu. Prethodno je nježno pocepao kutiju u kojoj su se mace nalazile, a zatim ih izvadio iz nje uz gotovo majčinsku pažnju.

Dobra životinja je osjetila saosjećanje prema mladuncima, budući da je i sama iskusila gorak ulični život. Njenim neobičnim podvigom malena stvorenja su pronašla sklonište i nekog ko želi o njima da se brine.

Pas se pridružio lancu dobrih dela koji je započeo njegov vlasnik kada je usvojio njega i spasio ga sa ulice. On je bespomoćne mače spasio neizvesne budućnosti i vjerovatne spore smrti i agonije.

Pet načina da im spasimo život u hladnim danima

Sniježni smetovi, bjelina koja je prekrila drveće, kuće, parkove, ulice, slika je iz bajke koju su nam kao djeci čitali pred spavanje. Međutim, snježnoj idili lako je diviti se iz toplog doma uz šoljicu čaja. Za one koji su prisiljeni da zimske mjesece provedu napolju, ovi dani predstavljaju puko preživljavanje.

Mnoge životinje na ulicama su našom krivicom, jer smo ih se zasitili, doveli novog, slađeg mališana, ili više jednostavno nismo imali uslova za njih. Zato, pomozimo im da prežive ove zavejane dane.

Evo nekoliko načina da pomognete:

1. Odškrinite vrata ulaza – hvala!Kada vidite kucu ili macu kako cvokoću ispred Vaše zgrade, sjetite se kako bi bilo da ste zaboravili ključ svog stana baš tog ledenog dana. Odškrinite vrata od ulaza i dopustite im da se bar malo ugreju.



2. Napravite im kućicuOrganizujte se sa prijateljima i od starih dasaka, stiropora (koji je odličan izolator) i sličnih materijala napravite kućicu napuštenim kucama “iz kraja”. One će Vam biti beskrajno zahvalne, a Vas će danima grijati nevjerovatan osjećaj ljubavi i zadovoljstva što ste pomogli nekome da preživi.



3. Stara ćebad, odjeća, spas su u zimskim noćimaStara odeća, iscepana ćebad, i sve one stvari koje godinama stoje u Vašem podrumu, mogu spasiti živote sirotih životinja u Vašem komšiluku.



Pokupite sve te tkanine, stavite ih u natkriveni ćošak (ispod stepeništa, u uglu zgrade), a smrznute životinje će ih pronaći i biće vrlo zahvalne.

4. Postavite hranilice za ptičicePlastični poklopac stare činije, tacnica, ili nešto slično može biti izvor života za vrapčiće i golubove koji po ovom nevremenu ne mogu da pronađu mrvice. Malo starog hljeba, koje zrno i biće spašene.



5. Slama u kućiciMnogi psi su prinuđeni da žive u improvizovanim kućicama od starog bureta ili nečeg sličnog. Ako vidite tako nešto, ne budite lenji, stavite im slamu i odmah će biti toplije.

Vidite, nije teško! Zato im pomozimo da prežive zimu.

Koliko smo ekološki osviješteni

Jeste li ekološki osviješteni? Ulazite li i vi u kategoriju onih koji paze na životnu sredinu i ravnotežu između čovjeka i prirode? To možete najbolje znati po tome kako se ponašate dok ste kod kuće i na poslu. Kako se odnosite prema otpadu? Svrstavate li i odvajate različite vrste otpada? Podižete li svijest o ekologiji kod članova svoje porodice ?

Ljudi koji su ekološki svjesni i vode računa o životnoj sredini su oni koji vode računa o recikliranju otpada te racionalnoj potrošnji vode. Kako znati ponašate li se odgovorno dok ste na poslu?

Primjer vam može dati jedna tvrtka koje je prikazala ponašanje svojih kolega. Umjesto plastičnih i papirnih šoljica za kafu koriste prave šoljice. Umjesto papirnih tanjira i pribora za jelo, koriste trajni pribor za jelo koji redovno peru, a papirne peškire su zamijenili platnenima.

Novija istraživanja su pokazala kako je još uvijek više onih koji ne paze na prirodu i koji ne mare za svu štetu koju svakodnevno nanose svojim nesavjesnim ponašanjem. Racionalna potrošnja vode i odvajane otapada pravi su i lijep početak jedne ekološke priče s kojom ćete započeti novo poglavlje u svom životu.

Nažalost mnogi su to počeli raditi tek onda kada ih je ekonomska situacija na to nagnala, a ne zbog savjesti ili zato što su ekološki svjesni. Ali ne treba cjepidlačiti i treba prihvatiti sve što se pruža, jer se samo tako može pomoći planeti da se počne oporavljati.

Promjene moraju krenuti od svakog pojedinca, ali odgovornost imaju i nadležne institucije kao što su obrazovne ustanove na kojima je da velikim skupinama ljudi usade određene vrijednosti. Promjene se mogu dogoditi u obliku raznih poticaja ili drugih mjera.

Ako niste sigurni kako početi s promjenama krenite s onim jednostavnijima i svaki ih dan nadograđujte. Neka odvajanje plastike, papira i stakla bude samo početak jedne lijepe priče.

Kako reciklirati Božić

Postoji toliko puno dobrih ideja s kojima možete napraviti puno toga, a najvažnije od svega što se uz pomoć njih smanjuje velika količina otpada. U vrijeme Božića količina otpada se udvostručuje i to postaje sve veći problem zemalja širom svijeta. Mnogi jednostavno ne znaju gdje bi s tim otpadom.

Božić je vrijeme darivanja i period kada mnogi samo razmišljaju o tome kako bi se najbolje opustili i razveselili svoje najbliže. Zašto ne biste uveli novu tradiciju i umjesto međusobnog darivanja počeli darivati i prirodu oko sebe. Darujte joj ono što joj najviše treba, a to je vaša briga.

Budite svjesni onoga što se događa oko vas i vodite računa o okolišu, pa i u vrijeme Božića. Neka se ljepota vašeg božićnog drvca odrazi i na prirodu.

Lijep i pozitivan primjer pružili su susjedi iz Austrije koji su odlučili organizovati simpatični mali sajam u božićnom duhu recikliranja. Beč je poznat kao grad s jednom od najboljih adventskih ponuda i božićnim sajmom te širokim izborom sadržaja za svakoga.

Pored jednog od najljepših sajmova Beč nudi i jednu drugu zabavnu aktivnost. Građani tog grada su odlučili pokazati kako vode brigu o svom okolišu i organizirati prodaju starih božićnih ukrasa i svih ostalih predmeta koje su građani ostavili u jednom od reciklažnih dvorišta.

Zašto netko drugi ne bi iskoristio sve te predmete koji su vama dosadili, a niste znali kako da ih se riješite. Grad Beč je ovim napravio zaista velik posao, jer organiziranjem buvljaka gdje se po pristojnim cijenama može kupiti puno toga, došli su na ideju kako smanjiti veliku količinu otpada čiji se broj povećava za vrijeme blagdana.

Osim božićnih ukrasa na sajmu se našlo starog namještaja, odjeće, knjiga i drugih predmeta. Građani Beča su tako počastili i prirodu i smanjili količinu za 720 tona za predmete koji inače završe na otpadu. Svaka zemlja bi trebala slijediti primjer Austrije kako bi riješila problem sve veće količine smeća koje nagrđuje izgled svakog grada.

Kako vrijeme utiče na njih: Proleće u januaru prevarilo i probudilo medvjede

Neoubičajeno toplo, skoro prolećno vreme u januaru probudilo je u Slovačkoj i Poljskoj medvede iz zimskog sna, u Češkoj pčele ili krpelje, a prevarilo je i neko rastinje da počne da pupi.

U Visokim Tatrama i sa poljske i sa slovačke strane turiste upozoravaju na oprez zbog toga što je prolećno vreme probudilo medvede i isteralo neke od njih iz domova i sada tumaraju tražeći hranu.

Proteklog vikenda medved je napao jednog slovačkog šumara kraj mesta Pribilina u Tatrama, ugrizao ga za nogu, pa je 26-godišnji Slovak završio u bolnici.

- Kada se medvedi probude iz zimskog sna većinom ostaju blizu svojih spavaonica. Medvedice sa mladima ne izlaze. Drugo je ako je u blizini hrana, većinom ona kojom šumari prihranjuju zimi drugu divljač - kazao je Erik Balaž iz slovačkog udruženja za zaštitu šuma VLK.

On je upozorio da medvedi, iako su nervozni kada se prenu iz zimske hibernacije, ne napadaju čoveka prvi, a ako i dođe do napada nije im cilj da ubiju, a da medved ako ikako ima mogućnost da se povuče to i učini.

- Ako počnete da vičete, pucate ili ga napadne vaš pas, medved će se sigurno boriti - kazao je Balaž.

Medvedi u Tatrama i na poljskoj i na slovačkoj strani probudili su se uglavnom u nižim predelima, često i zato što je voda počela da im prodire.

- Reč je pre svega o mlađim medvedima. U najvišim predelima gde je ipak hladnije, ne pretpostavljamo da će se buditi iz zimskog sna -kazao je glavni veterinar Nacionalnog prirodnog parka u Tatrama Jozef Hibler.

U susednoj Češkoj temperature od preko 13 stepeni iznad nule izmamile su pčele, a i krpelje kojih obično nema od kraja novembra.

- Ako se pčele probude nakratko, ništa nije strašno. Ali ako bi toplo vreme potrajalo duže, počele bi da troše zalihe i one bi im nedostajale u proleće - kazao je Martin Straka iz Češkog saveza pčelara.

Proleće u januaru, kada mu vreme nije, prenulo je iz zimske letargije i rastinje, recimo mahovinu, a i neko drveće i žbunje na kojima su se pojavili pupoljci.

Toplo vreme u srednjoj Evropi zadržaće se, prema prognozama meteorologa, još nekoliko dana, a sredinom januara očekuje se oštri mraz.

Zanimljivo: 5 novootkrivenih vrsta u 2013. godini !

Izgleda da još uvek nisu otkrivene sve životinjske vrste na zemlji, pa nas s vremena na vreme naučnici iznenade i predstave „novu“ životinju! Ona naravno nije „nova“ u pravom smislu reči, već je do sada živela skrivena, u dubinama mora, gustom vegetacijim prašume ili u nekom drugom nepreglednom predelu.
Predstavićemo vam životinjeske vrste za čije smo postojanje saznali tek, sada već prethodne 2013. godine!



Čekić ajkula iz Karoline

Džo Kvatro, stručnjak Univerziteta Južna Karolina pronašao je čekić ajkulu iz karoline. Ona u mnogome podseća na svoju rođaku čekić ajkulu, ali su naučnici utvrdili da ima nešto drugačiju genetsku strukturu. Kako bi razdvojili ove dve vrste kao autohtone, novootkrivena ajkula dobila je ime tako što je imenu već poznate čekić ajkue dodato mesto gde je nova vrsta pronađena.



Olinguito
U poslednjih 35 godina on je najveće otkriće na zapadnoj hemisferi kada je reč o novim vrstama životinja. Olinguito, je studljivi sisar, najsličniji medvedu i mački. Olinguito pripada porodici rakuna, ali je njegov izgled ima neke karakteristike medveda, a neke mačaka. Krzno mu je narandžasto-braon boje, a živi u šumama Ekvadora i Kolumbije. Meštani su ga nazvali neblina, što na španskom znači „magla“.

Pre stotinak godina došlo je do greške i olinguito je identifikovan, ali kao sebi srodna i slična vrsta – olingo. Jedan primerak olinguita živi u zoološkom vrtu u Vašingtonu, ali se, i pored toga što stručnjaci mogu uvideti njihove razlike, smatralo da je to olingo. 



Indonežanska hodajuća ajkula

U 2013. godini saznali smo za još jednu vrstu ajkule – hodajuču ajkulu, kako su je nazvali jer se dnom okeana perajima kreće kao da hoda. Otkivena je u Indoneziji pa se zato zove i Indonežanska hodajuća ajkula. Od svojih srodnika razlikuje se po braonkastim šarama na telu.



Ostaci dinosaurusa Nasuceratops titusi

Naučnici u 2013. godini nisu otkrili samo vrste koje i dan-danas postoje, već su pronašli i ostatke onih koje su izumrle, a da nismo ni znali da su postojale. Na primer, pronađeni su ostaci Nasuceratops titusi, dinosaurusa koji je živeo pre 76 miliona godina na području Severne Amerike. Ova životinja bila je karakterističnog izgleda jer je imala prilično veliki nos.



Kakao žaba

Živi na drveću, i zahvaljučići diskovima pomoću kojih se kreće, vrlo je spretna u brzom penjanju po stablima i granama. Ime je dobila po boji tela, koje je braonkasto, kao kakao ili čokolada. Zanimljivo je da je ova vrsta otkrivena u Surinamu, još 2012.godine, ali su naučnici tek u 2013.godini zvanično istupili i predstavili novo otkriće!

Ovo su samo neke od vrsta za koje smo saznali ove godine. Bilo ih je nešto više, ali su nama ove bila najupečatljivije.

Tek smo zakoračili u 2014. godinu, a već smo nestrpljivi da otkrijemo kakvim će nas novim informacijama naučnici u njoj obradovati!